Kontroverze pandemije
U trenutku nastajanja ovog teksta, ponedjeljak, 16. novembar, u Crnoj Gori je 9.516 potvrđenih aktivnih slučajeva covida 19. Ukupan broj potvrđenih slučajeva od početka pandemije je 27.773, dok je umrlih 396. Kažem potvrđenih, jer se ne testiraju svi članovi porodice. Često se ne testiraju ni oni koji imaju blage simptome. Kada se tome dodaju i kontakti, broj zaraženih vjerovatno prelazi i 100.000.
Kako je sve počelo?
Reakcija Vlade i nadležnih organa s početka epidemije novog korona virusa u Crnoj Gori drastično se razlikuje u odnosnu na drugi talas od sredne juna. Strogi nadzor nad izolacijom, traganje za kontaktima bili su dio strategije koja je dala rezultat. Iako obim testiranja nije bio veliki, poštovanje drugih mjera, osjećaj straha i neizvjesnosti bili su saveznici u kontroli epidemije. Prvi talas su, međutim, pratile i kontroverze. Predugo su na snazi bile i neke nelogične mjere. Bračni par nije smio zajedno da izađe iz kuće, dok su mogli biti u istom stanu i postelji; samohrana majka dvoje maloljetne djece nije mogla istovremeno prošetati oba djeteta, već samo jedno; ljudi su morali nositi maske na otvorenom, ali ne i u restoranu. Sve ove nelogičnosti su proizvodile nepovjerenje i stvarale potrebu za stalnim preispitivanjem, čak i onih mjera koje su bile svrsishodne. U to vrijeme oko 1.800 osoba krivično je procesuirano zbog nepoštovanja mjera prevencije, zbog kršenja samoizolacije ili izlaska u vrijeme “policijskog časa”. Dvostruki aršini i nedosljednost tokom drugog talasa Covida dodatno su kompromitovali napore zdravstvenih radnika da uspostave odnos povjerenja sa građanima i da epidemiju u Crnoj Gori stave pod kontrolu.
Porast oboljelih je bio očekivan zbog brojnih masovnih okupljanja prije izbora, nakon izbora, velikog broja ljudi u ugostiteljskim objektima zatvorenog tipa, teretanama, kazinima… Opštinske vlasti nisu pomogle uslužnom sektoru oslobađajući ih nameta, ili stimulacijom da rad organizuju na otvorenom. Umjesto toga, ugostiteljski objekti tokom ljetnjih mjeseci i u vrijeme epidemije radili su u zatvorenom prostoru.
Propustili smo priliku i da povećamo kadrovski kapacitet laboratorije za PCR dijagnostiku u Institutu za javno zdravlje, da nabavimo više aparata za PCR dijagnostiku, iako smo imali dovoljno novca na računu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Novac se trošio neracionalno. NVO MANS tim povodom u svom istraživanju navodi da je „od početka epidemije, Institut za javno zdravlje (IZJ) na testiranje uzoraka u laboratoriji u Njemačkoj potrošio 240 hiljada eura, što je bilo dovoljno za nabavku neophodne opreme za značajno povećanje kapaciteta za testiranje na virus u Crnoj Gori i opremanje još najmanje dvije laboratorije”. Do septembra, cijela dijagnostika u IZJ počivala je na tri visokošolovana stručnjaka, a u septembru jedan od njih dao je otkaz.
Još u septembru, kada su na snazi bile značajno blaže preventivne mjere, broj zaraženih za samo 26 dana porastao je za 74%, dok je smrtnost rasla za 54%. Broj potvrđenih novoinficiranih slučajeva je tako na primjer 22. avgusta 2020. godine bio 36, dok je već 17. septembra bio 212. Već od 6. oktobra do 1. novembra, broj umrlih u Crnoj Gori porastao je za čak 66,5%. U Njemačkoj i Velikoj Britaniji porastao je oko 10%, u Švedskoj manje od 1%. Svi ovi podaci su nam važni kako bismo preispitivali efekat preventivnih mjera koje su na snazi i pripremali se za nove.
Leave a reply
