Gradska bolnica gradiće se sa privatnim partnerom
Strateški plan razvoja Glavnog grada za naredni četvorogodišnji period još nije usvojen, a mi ćemo se kao i uvijek do sada odgovorno odnijeti prema onome što su bile sugestije stručne i laičke javnosti i budući da je to pitanje aktuelizovano, očekujem da će se projekat nove bolnice koju Glavni grad ima namjeru da gradi u partnerstvu sa privatnim kompanijama naći u konačnoj verziji toga dokumenta, kazala je Slađana Vujačić, zamjenica gradonačelnika Podgorice, odgovarajući na pitanje zašto u strateškom planu razvoja Podgorice, koji je prošao javnu raspravu, nema gradske bolnice.
Na ovo pitanje sagovornica Dana je i više nego pozvana da odgovori s obzirom na to da je doktor medicine, specijalizant urgentne medicine.
Kako iz vašeg ugla izgleda spoj urgentne medicine i politike? Je li Podgorici trebala urgentna pomoć? Smatrate li da ste uspjeli da pomirite nespornu čast i plemenitu tradiciju ljekarskog zvanja sa stranačkom politikom čiji ste sljedbenik?
Moje primarno zanimanje je ljekar, a trenutno sam na funkciji zamjenice gradonačelnika. Ko god odluči da se bavi medicinom, budući da se radi o požrtvovanom, odgovornom i plemenitom zanimanju, uglavnom to čini iz ljubavi prema drugima i želje da pomogne. Tu upravo mogu napraviti paralelu sa sadašnjim radnim mjestom – gradska uprava mjesto je gdje naši sugrađani svakodnevno dolaze po pomoć koja se odnosi manje-više na sve sfere života.
Pomoć koju im pružamo, kao i osjećaj koji nas preplavi kada vidimo konkretne rezultate svog rada izazivaju isti osjećaj ponosa kao i kod ljekara koji pomaže svojim pacijentima. O učincima moga rada na mjestu zamjenice gradonačelnika konačan sud daće građani. Kao i u okvirima profesije za koju sam se školovala, i na novoj poziciji se svakog dana maksimalno trudim da odgovorim izazovima, uvažavajući značaj toga što radim. Smatram da Podgorici nije potrebna urgentna pomoć, ali joj jeste potrebna veća ljubav i briga svih onih od kojih njen budući razvoj u manjoj ili većoj mjeri zavisi.
Da li će Podgorica ponovo dobiti sklonište za beskućnike?
Pošto Sigurna ženska kuća nema pristup niti je opremljena za boravak OSI da li će Glavni grad pomoći da se objekat u tom smislu bolje uredi? Da li se razmišlja o uvođenju prakse iz regiona da žene žrtve nasilja dobijaju subvencije i pomoć pri nalaženju posla?Glavni grad je ponosan na kontinuitet aktivnog djelovanja u domenu socijalne politike. Od mnogih organizacija i pojedinaca prepoznati smo kao pouzdani partneri i ogromna pomoć onima kojima je ta pomoć potrebna.
O tome svjedoči i podatak da Glavni grad u kontinuitetu razvija nove mehanizme socijalne podrške, pa smo u tom cilju za narednu godinu predvidjeli uvođenje senior kartica, a ukupan budžet planiran za realizaciju projekata u domenu socijalne zaštite je nikad veći i iznosi 1.202.940 eura. Podsjećam da smo prije nekoliko dana imali i zadovoljstvo da podijelimo 15 ključeva od stanova korisnicima matrijalnog obezbjeđenja porodice.Što se tiče pomoći beskućnicima, nakon jednogodišnjeg iskustva funkcionisanja Skloništa za beskućnike ispostavilo se da postoje bolji načini da se interesi te ugrožene populacije zaštite, pa je sekretarijat opredijelio sredstva za privatni smještaj lica koja se nađu u takvom stepenu ugroženosti i stanju socijalne potrebe, za koje je procjena stručnih radnika da je neophodno hitno zbrinjavanje.
Kada je u pitanju saradnja sa civilnim sektorom, jedan veći broj NVO koje se bave ovim pitanjima besplatno koristi prostore u vlasništvu Glavnog grada, a mi smo kao i uvijek spremni da razmotrimo načine na koje je moguće unaprijediti dugogodišnju saradnju sa tim organizacijama. Takođe, spremni smo da u saradnji sa resornim ministarstvima razmotrimo sve inicijative koje se odnose na unapređenje statusa svih socijalno ranjivih kategorija stanovništva.
Više je projekata u funkciji ozelenjavanja Podgorice. Smatrate li da na taj način možete promijeniti potpuno betonizirane kvartove poput Siti kvarta, Rimskog trga, Bloka devet, dijela Starog aerodroma? Kada će pećina Magara, zaštićeno prirodno dobro, dobiti makar prilazni put?
Nije sporno da su pojedina urbanističko-arhitektonska rješenja u Glavnom gradu mogla biti bolja i, imajući to u vidu, pokušavamo da obogatimo zeleni fond tamo gdje on po našem i mišljenju naših sugrađana nedostaje. U tom cilju započeli smo novi ciklus projekta Moje drvo kojim će se dodatno oplemeniti prostor na osam odabranih lokacija, tako da ćemo kao rezultat na kraju godine na teritoriji glavnog grada imati novi zeleni fond koji će, mjeren brojem stabala, biti ekvivalentan Kraljevom parku, što samo govori o opravdanosti ovog projekta.
Usvojene su odluke o privatno-javnom partnerstvu za uređenje park šuma Tološi, Zlatica, Beglaci i Balabani. Podgorica je tokom ove godine dobila još šest dječjih igrališta: u Bloku pet, Bloku šest, ulicama Svetozara Markovića, Vasa Raičkovića i na bulevarima Ivana Crnojevića i serdara Jola Piletića, a opredijelili smo i 100.000 eura za izgradnju novog parka na Zabjelu. Naročito smo ponosni na sjajne reakcije društveno odgovorih pojedinaca i kompanija. To pokazuje da smo uspjeli u svojoj misiji, jer bez podrške šire društvene zajednice naši napori neće uroditi željenim plodom.
Što se tiče konkretnog pitanja, mi već imamo pripremljeno rješenje uređenja Rimskog trga koje, uz sanaciju fontane u centralnom dijelu trga, podrazumijeva i njegovo djelimično ozelenjavanje. Namjera nam je da, u zavisnosti od nivoa uspjeha toga projekta i reakcija javnosti, sličan model urbane rekultivacije primijenimo i na prostoru Siti kvarta.
Kada je u pitanju pećina Magara, Glavni grad insistira na sistemskim rješenjima svih problema koji nas opterećuju i u tom cilju nakon što smo u saradnji sa Opštinom Danilovgrad proglasili rijeku Zetu parkom prirode, krenuli smo u osnivanje agencije koja će se baviti zaštitom prirodnih dobara. Vjerujemo da bi se u planu rada buduće agencije trebalo naći i ovo prirodno dobro.
Preuzeto sa portala CdM
Leave a reply
