FOS intervju nakon istraživanja koje je uzdrmalo zdravstvo: „Politička i sistemska korupcija najpogubnija po društvo“
Prošlonedjeljno predstavljanje rezultata istraživanja koje je sproveo Sindikat doktora medicine u saradnji sa Ljekarskom komorom Crne Gore izazvalo je tektonski poremećaj u zdravstvu. Samo par sati nakon što su mediji objavili ključne nalaze, oglasili su se iz Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i Kliničkog centra Crne Gore.
Neki od njih su pozvali nadležne da ispitaju navode o korupciji, iako je ispitivanje ljekara bilo anonimno, dok su drugi naglasili da korupcije nema i da ljekari časno obavljaju svoj posao.
Međutim, istraživanje je obuhvatilo mnogo više pitanja od onih koji se samo odnose na strukturu pacijent-ljekar, pa su tako crnogorski ljekari odgovarali na pitanja o menadžmentu, zapošljavanju, odnosu Ministarstva zdravlja prema njima i oblastima u kojima korupcija najviše „caruje“.
Sve to je bio povod za intervju sa predsjednicom Sindikata dr Milenom Popović Samardžić.
Napominjemo da se nakon što je ovaj intervju realizovan oglasio i predsjednik Ljekarske komore, dr Aleksandar Mugoša, koji je između ostalog kazao da je načinom na koji je istraživanje prezentovano “nanijeta ogromna šteta ugledu ljekarske profesije”.
FOS: Ubrzo po objavljivanju rezultata istraživanja oglasili su se Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje i Klinički centar Crne Gore, pozivajući nadležne da ispitaju navode o korupciji, uz napomenu da ljekari časno obavljaju svoj posao. Međutim, ovo su rezultati istraživanja isključivo na osnovu onoga što su sami ljekari odgovarali na postavljena pitanja. Da li to znači da nadležni ne vjeruju i-ili ne prepoznaju stvarno stanje stvari? Ili se pak radi o tome da su ljekari bili slobodniji u iskazivanju svog stava prilikom odgovaranja na upitnik pa su ovakvi rezultati zbilja nepoznanica nadležnima?
Popović Samardžić: Anketa koju je sproveo SDMCG imala je zadatak da ukaže na percepciju sistemske i političke korupcije iz ugla ljekara. Anketirali smo 312 ljekara iz 13 ustanova. Istraživanje je pokazalo da je samo 11% ljekara svjedočilo korupciji kolege. To naravno ne znači da je 11% ljekara u Crnoj Gori korumpirano jer se može desiti da su svi oni svjedočili jednom ili dvjema koruptivnim događajima. Istraživanje je pokazalo takođe da postoji značajno nepovjerenje ljekara prema institucijama. Nezadovoljstvo radom Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje ispoljilo je preko 90 odsto anketiranih ljekara. Međutim cilj ovog istraživanja nije da se prozivaju institucije ili pojedinci već da se ukaže na probleme iz ugla ljekara. Za očekivati je da nakon ovakvih rezultata ministar zdravlja i direktor Fonda iniciraju dijalog sa predstavnicima ljekara, sjednu za isti sto i počnu raditi na mjerama ili strategiji koja bi ove poražavajuće rezultate popravila. Umjesto toga oni započinju progon, kako sindikata doktora tako i direktora koji su isti dan dobili dopis od ministra sa zahtjevom da se hitno odgovori da li su oni znali da se sprovodi ova anketa u njihovoj ustanovi, ako jesu zašto su to dozvolili. To je ponašanje krivca. Ipak očekujemo da će ministar zdravlja, direktor FZO postupiti odgovorno i pojaviti se na okruglom stolu koji će organizovati SDMCG a koji će imati za cilj predlaganje mjera i aktivnosti u cilju vraćanja povjerenja ljekara u institucije koje sprovode i kreiraju zdravstvenu politiku. Sindikat je već pripremio par zakonskih i podzakonskih mjera koje ćemo ponuditi.
Takođe jedan od podataka koji je tendeciozno pogrešno tumačen jeste rezultat da 63% anetiranih ljekara smatra da u njihovoj ustanovi postoji korupcija, ali ne u njihovim redovima kako se manipuliše u javnosti već u zapošljavanju, rješavanju stambenog pitanja i postavljanju direktora, prilikom dodjele specijalizacija, omogućavanja kontinuirane edukacije ali i u javnim nabavkama.
E sada da se vratimo Vašem pitanju. Smatramo da nadležni znaju stvarno stanje stvari i da su rezultati istraživanja bili očekivani. Upravo iz tog razloga su učestvovali u prezentovanjima rezultata svih istraživanja koja se bave korupcijom u zdravstvu ali samo kada se njima targetiraju ljekari. Time se stvara privid borbe i angažovanosti na iskorjenjivanju ove pojave. Međutim kada se ukazuje na postojanje sistemske korupcije nastaje progon.
FOS: Prošle nedjelje je Vlada objavila rezultate učinka ministarstava. Po drugi put Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović, ima najgori učinak, odnosno tek 28,6 izvršenih obaveza, za razliku od ministarstava (nauke, sporta, prosvjete, vanjskih poslova) koji imaju i po 80,3 izvršenih obaveza. Šta je po Vama razlog ovako slabog učinka resornog ministarstva, i da li je to potvrda nezadovoljstva ljekara? (u istraživanju imamo nalaz da ljekari slabo nailaze na adekvatnu reakciju kada predlažu MZ rješenje za bolje funkcionisanje službe).
Popović Samardžić: Ministarstvo zdravlja od početka svog mandata vodi politiku koja nažalost nije usmjerena ka rješavanju nagomilanih problema u javnom zdravstvenom sistemu. To je resor koji se ne može pohvaliti saradnjom ni sa ljekarima, ni sa pacijentima, ni sa nevladinim sektorom, ni sa medijima pa čak ni sa institucijama sistema… Ovu svoju izolovanost, nedostatak znanja, odgovornosti, dobre namjere plaćaju lošim učinkom. Međutim tu cijenu skuplje plaćaju crnogorski građani.
FOS: Hajde da se vratimo na rezultate istraživanja. Da li je bilo otpora među ljekarima u pogledu učestvovanja u istraživanju? Ko je, sudeći prema dosadašnjoj sindikalnoj aktivnosti, spremniji za aktivizam, stariji ili mlađi ljekarski kadar? U istraživanju smo vidjeli i da drugačije na pitanje korupcije gledaju ljekari sa manje od 10 godina staža, od onih sa preko 20 godina staža, do onih koji se nalaze na rukovodećim pozicijama…
Popović Samardžić: Samo je 16 kolega odbilo da učestvuje u anketi. Što se sindikalnog aktivizma tiče rekla bih da su proprocionalno zastupljene i starije i mlađe kolege. Vrlo su inspirativne diskusije u kojima se sudaraju iskustvo i mudrost starijih kolega i entuzijazam i energičnost mladih. Što se tiče razlike u percepciji mlađih i starijih ljekara, pomjeranja u rezultatima bila su očekivana pošto su mlađi ljekari fokusirani na probleme koji se tiču prvenstveno zapošljavanja i dodjele specijalizacije, dok starije kolege imaju dugogodišnji uvid u probleme u zdravstvenom sistemu.
FOS: U javnosti se često može čuti da ljekari imaju visoke zarade, da zarađuju sa strane, odnosno kroz privatnu praksu, kao i da u određenim oblastima ima čašćavanja ljekara. Međutim, u istraživanju je 42,5 odsto ljekara svoju materijalnu situaciju ocijenilo kao podnošljivu, čak 33,8 odsto kao lošu i 9,1 odsto kao nepodnošljivu. Otkud ovoliko nezadovoljstvo? Da li ono postoji godinama, i da li upravo zbog toga imamo ovoliki odlazak ljekara iz zemlje? I na kraju, kako tumačite tako drugačije poglede na materijalnu situaciju ljekara od njih samih, u odnosu na poglede građana?
Popović Samardžić: Ovakvi rezultati u skladu su i sa ranijim istraživanjem sindikata “Stepen zadovoljstva ljekara poslom” u kojem je nezadovoljstvo platom iskazalo 91% anketiranih ljekara. Nažalost građanima se već godinama servira informacija da ljekari ne žive od svoje plate već od korupcije ili dopunskog rada u privatnoj praksi. Da podsjetimo, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje prije pola godine medijima je servirao informaciju o vrlo visokim zaradama 100 ljekara u javnom zdravstvenom sistemu, pri tom ne pominjući 500 ljekara koji žive od zarade koja je ispod 600 eura. Takođe, nigdje nije obrazložio koliko ljekari sa zaradom preko 1000 eura za nju moraju raditi. Tendenciozno se iznose informacije o zaradama ljekara u javnosti sa najviših adresa zdravstvenog sistema, dok se u isto vrijeme bez ustručavanja daju lažna obećanja o povećanju istih.
FOS: Dominantna većina ljekara, njih 87,3 odsto, je ocijenila postojeći sistem borbe protiv korupcije kao neefikasan, a odgovornost za to vide u Ministarstvu zdravlja i menadžmentu zdravstvenih ustanova. Zastanimo ovdje na trenutak. Kada Vama neko kaže ‘korupcija u zdravstvu’ na šta prvo pomislite? Na tzv. čašćavanje ljekara ili na korupciju tokom tendera, kupovine opreme, zapošljavanja ljudi po partijskoj ili rođačkoj liniji i izbora rukovodećeg kadra? Da li je jedna manje opasna od druge i koja ima veće i ozbiljnije posljedice po društvo?
Popović Samardžić: Kad se kaže korupcija u zdravstvu vrlo nepravedno se najprije pomisli na ljekare. Razlog je što se godinama unazad rade istraživanja samo na temu pojedinačne tj. sporadične korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore. To je nepovezani, neorganizovani i povremeni vid korupcije koji gdje je prisutan nanosi moralnu štetu zdravstvenom sistemu time što unosi razlike među pacijentima, što za rezultat ima etiketiranje cijele struke kao korumpirane. Politička i sistemska korupcija sa druge strane su pogubni, organizovani oblici korupcije koji ugrožavaju državu finansijski ali i urušavajući kvalitet zdravstvene zaštite kroz privilegovanje kao metod napredovanja u struci. Gube se objektivni kriterijumi koji su važni za izgradnju ili unaprjeđenje kvaliteta zdravstvenog sistema i cjelokupan sistem koji je trebao biti nacionalni interes postaje instrument bogaćenja pojedinaca ili skupina. Nakon ovog istraživanja nadamo se da će javnost razmišljati u istoj ako ne i u većoj mjeri o zapošljavanju ljudi po partijskoj, rođačkoj ili nekoj drugoj vezi, o načinu izbora rukovodećeg kadra, o načinu dodjele specijalizacija, o tenderskim procedurama, javnim nabavkama jer su upravo to segmenti koji definišu kvalitet i održivost sistema javnog zdravstva. Sve pobrojano je izvor zadovoljstva tj nezadovoljstva građana Crne Gore javnim zdravstvenim sistemom.
FOS: Pozitivno u istraživanju je da značajna većina anketiranih ljekara tvrdi i da nije svjedočila koruptivnom ponašanju kolega i menadžmenta. Negativno je to dvije trećine ljekara (63,7%) ne bi prijavilo korupciju počinjenu od strane kolega, kao i da više od polovine (51,2%) ne bi prijavilo korupciju počinjenu od strane menadžmenta u zdravstvu. Znači li to da okretanje glave, koja je prisutna u mnogim sferama crnogorskog društva, nije zaobišla ni zdravstvo?
Popović Samardžić: Upravo tako i kao razlog za to ljekari navode nepovjerenje u državne institucije. Pođimo od prve reakcije Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiuranje po objavljivanju rezultata istraživanja. Njihova prva reakcija je bila napad na ljekare, osuda rezultata istraživanja. Imamo institucije koje se svađaju sa rezultatima istraživanja. Ovakva reakcija čelnih institucija samo je potvrda da ljekari sa razlogom ne vjeruju državnim institucijama jer ako je prva institktivna reakcija čelnih institucija prikrivanje problema ne možemo se pristupiti njihovom rješavanju. Smatramo da ovi rezultati ne trebaju biti izvor frustracije i progona već prva karika u rješavanju problema, ostvarivanju dijaloga, sprovođenja konkretnih mjera.
FOS: Očekujete li konkretne poteze Ministarstva zdravlja? Vidimo da ljekari u borbi protiv korupcije kao mjeru vide zapošljavanje na bazi objektivnih kriterijuma, rezultata i zasluga, kao i objavu oglasa za radna mjesta i specijalizacije na jednom mjestu (npr. sajtu Ljekarske komore) u trajanju od mjesec dana. Ima li volje da se ove stvari unaprijede kako bi bilo manje zloupotreba?
Popović Samardžić: Iskreno, očekujemo smjenu ministra zdravlja naročito nakon posljednjeg izvještaja Vlade o radu ovog resora. Smatramo da nam je potreban svježi početak i bezuslovna saradnja kako bi konačno počeli rješavati nagomilane probleme. Naravno, do tada trenutni sastav Ministarstva će uvijek biti pozvan i dobrodošao da učestvuje u svim našim aktivnostima koje imaju za cilj vraćanje povjerenja u crnogorsko zdravstvo. Nažalost ne gajimo preveliku nadu da će Ministarstvo pokazati zrelost na tom planu.
Preuzeto sa portala FOSmedia
Autor:Danilo Ajković
