Diskriminatorske mjere NKT-a ugrožavaju ugostitelje

Nove mjere Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT) kojima se predviđa zatvaranje ugostiteljskih objekata u Nikšiću, Beranama, Rožajama i Andrijevici izazvali su veliko nezadovoljstvo građana koji su se juče okupili na nikšićkom trgu zahtijevajući da se te mjere povuku.

Nakon okupljanja koje je održano uprkos kiši, uz vidno poštovanje distance i nošenja maski, nekoliko vlasnika lokala dobilo je policijski poziv. Među njima je i Ratko Janjić vlasnik kultnog lokala u centru Nikšića ,,Propaganda” koji nam je objasnio o čemu je riječ.

“Policija radi svoj posao i koliko znamo skupovi nijesu dozvoljeni, samo ne znam da li su u svakom slučaju postupali tako, ali poštujem njihov posao i rad. Dao sam izjavu, nijesam organizator nikakvog protesta niti njegov inicijator. Zbog odlučivanja tužioca nijesam u mogućnosti da iznosim bilo kakve detalje,” kazao je Janjić za PCNEN.

Ugostitelji diskriminisani novim mjerama

Da su ugostitelji diskriminisani smatra Ratko Janjić te ističe da se mjere krše u drugim granama privrede.

“Mjere NKT-a su uperene bez ikakvih osnova samo na ugostiteljstvo. Okrenimo se oko sebe, pa vidimo da li u ostalim granama privrede postoji manji ili veći rizik za zarazu. Svakodnevni redovi ispred banaka, šoping molova, gužve u trgovinama nijesu problem, a ugostiteljstvo jeste!? Čak mi u Nikšiću smo se odazvali da i ne organizujemo bilo kakve dogadjaje sa poštovanjem mjera u nadi da ćemo se tako solidarisati, a samim tim i možda uticati da ne dođe do povećanja broja zaraženih”, ističe Janjić.

Sličnog stava je i ugostitelj iz Berana Nemanja Šekularac koji za PCNEN kaže da smatra da su mjere NKT-a neutemeljene i diskriminatorske.

,,Razlog zašto tako mislim leži u činjenici da svaka druga grana privrede može da radi sem ugostitelja. Kockarnice su prepune, marketi su prepuni. Bitna je svijest naroda. A narod je iz proteklog perioda mogao samo da vidi političku stranu NKT-a, i to je razlog zašto mu narod više ne vjeruje,” objašnjava Nemanja.

NKT je izgubio kredibilitet zbog različitih aršina

Radovan Ninković smatra da NKT nema više kredibilitet i da su oni odgovorni za lošu epidemiološku situaciju kao i za velike gubitke u privredi.

“Mjere NKT smatram apsolutno neutemeljenim i neadekvatnim. Različiti aršini su najveći problem, mada bilo ko, ko je pratio dosadašnji rad tog tijela,mogao je da uvidi prije svega neprincipijelnost, kao i vrlo diskutabilan stručni kredibilitet jednog broja ljudi koji sjede u NKT-u”, kazao je Ninković.

Dodaje i da nikšićki ugostitelji ne žele da utiču na pogoršanje zdravstvene situacije u zemlji, te da su do sada ispoštovali sve mjere u cilju suzbijanja epidemije, zato što kako je rekao ,,život nema cijenu” iako su zbog toga pretrpjeli ogromne poslovne gubitke.

,,Naše osnovno pitanje za nadležne je da nam se obrazloži, na koji način naš posao utiče na lošu situaciju u zemlji,dok isto ne važi za druge djelatnosti u kojima se kreće i cirkuliše maltene isti ili veći broj ljudi” navodi Radovan Ninković.

Kladionice rade punom parom, a mi na rubu egzistencije

Za beranskog ugostitelja Gorana Savovića je neshvatljivo to što su zatvorili lokale koji su na ivici egzistencije dok kladionice rade kako kaže ,,punom parom”.

“Ne slažem sa mjerama NKT-a ,jer kao vlasnik lokala koji zapošljava 10 radnika i s obzirom na to da je lokal otvoren tek prije dvije godine, dovedeni smo na rub egzistencije.”

On kaže da ne treba zaboraviti da je ovo treće zatvaranje ugostiteljskih objekata u Beranama u posljednjih šest mjeseci.

,,Mjere su diskriminatorske,naročito tu ističem drugi krug zatvaranja objekata kada su zatvoreni samo lokali u nekoliko opština na sjeveru CG iako smo imali mnogo manji broj inficiranih na 100.000 stanovnika nego opštine na jugu i u centralnom dijelu CG”, navodi Goran.

Ugostitelji već u bankarskom ropstvu

“S obzirom na to da su nam crni dani bili i od marta do aprila i da su nas ušteđevine ili podizanje kredita održali da preživimo, da li mislite da možemo i po drugi put ući u banku i prihvatiti “ropstvo kreditima od 7% kamate”, ako smo jednom dobili , teško ćemo drugi put.

Štete su velike, radili ne radili, smanjite malo račune za struju, ali vam i dalje dolaze svi ostali računi i obaveze, bez konstantnih prihoda dolazimo u fazu bankrota ili smanjivanja broja zaposlenih. Ali šta kada otvorite, a nemate dovoljan broj radnika da opet se pokrene posao? Mi ne možemo biti nefer prema onima koji rade sa nama, dugo godina, pa ih ostaviti sada na cjedilu, a da onda mi očekujemo da oni nas ne ostave na cjedilu za 14 ili ko zna koliko dana” priča Ratko Janjić o mukama ugostitelja.

Država bez sluha

“Ove mjere nas devastiraju, država nema sluha prema nama iz razloga što je pomoć u prethodnom periodu bila premala, da ne kažem sramotna. Da sve u sledećem mjesecu krene u najboljem redu, nama će trebati bar godinu dana da se vratimo u normalu”, ističe Nemanja Šekularac iz Berana.

Pustite nas da radimo uz poštovanje mjera, ugledajmo se na Estoniju

Radovan Ninković se pita kako to da se na primorju jednako ne širi virus i koja je razlika u širenju virusa do 22h i nakon toga te predlaže uvođenje mjera kao u Estoniji.

“Navešću im samo primjer Estonije gdje su lokalne vlasti ustupile javne površine da bi ugostiteljski objekti mogli i van granica svojih terasa razmaći stolove, napraviti distancu i na taj način im pomogli da koliko toliko rade i uz pomoć nadležnih pokušaju da se izvuku iz teške situacije”, objašnjava Radovan iz Nikšića

Radovan dodaje da oni nikakvu pomoć od države nisu dobili već samo radnici koji će opet ispaštati, a nameti samo stižu.

Tužiti ili ne, pitanje je sad

Na pitanje PCNEN-a da li će tužiti državu kako bi nadoknadili svoje gubitke ugostitelji su nam podijeljeno odgovorili.

“Ako nađem načina naravno da ću tužiti državu, jer nijesu sposobni da donesu prave poteze. I naravno ko ispašta? Narod!”, kazao je Nemanja Šekularac iz Berana dok njegov sugrađanin Goran Savović kaže da neće tužiti državu jer želi da podrži novu vlast koja nije odgovorna za greške stare.

Radovan Ninković kaže da će sačekati da se dogovore ugostitelji Nikšića i da će se posavjetovati sa pravnom strukom i kolegama iz drugih gradova, te će tada obavijestiti javnost o daljim koracima.

Dok ugostitelji razmišljaju o tužbi, mi smo razgovarali sa pravnicom Marijom Radulović koja objašnjava da mjere NKT-a imaju pravno utemeljenje, ali su upitne kada se radi o selektivnoj primjeni i razmjeri.

“Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog korona virusa imaju zakonsko utemeljenje u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim je data nadležnost Ministarstvu zdravlja da, na predlog Instituta, može narediti određene mjere za zaštitu stanovnišva od zaraznih bolesti.

Međutim, iako bi ove naredbe načelno trebale imati legitiman cilj – zaštitu zdravlja i života građana radi suzbijanja i sprječavanja širenja pandemije, u praksi je često veoma upitna njihova neophodnost i srazmjernost. Razlog za to može biti odsustvo strategije i kvalitetne analize nadležnih organa, ali istovremeno i minimiziranje značaja ograničenja koja se ovim mjerama nameću građanima i njihovih posljedica”, objašnjava Radulović.

Ona dodaje da je problem u obrazloženjima i selekciji primjene.

“Ono što opravdano izaziva reakciju javnosti kada su u pitanju naredbe Ministarstva zdravlja, jeste odsustvo obrazloženja i jasnih kriterijuma koji bi opravdali zatvaranje ugostiteljskih objekata, a ne npr. teretana ili tržnih centara u kojima je posjećenost daleko veća i nosi povećani epidemiološki rizik”.

Mjere o zatvaranju objekata, zadiru u pravo na imovinu

“Ograničenja koja su naredbom Ministarstva zdravlja nametnuta vlasnicima ugostiteljskih objekata posljedično imaju nesporan ekonomski učinak na njihovo poslovanje, i istovremeno predstavljaju zadiranje države u pravo na imovinu iz člana 1 protokola 1 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.” ističe Marija Radulović.

Preduslov za podnošenje tužbi

“Preduslov za podnošenje tužbi za naknadu štete u ovim okolnostima bilo bi utvrđenje da je predmetnim mjerama došlo do povrede prava na mirno uživanje imovine. U tom smislu svakako bi akcenat bio na utvrđivanju da li su osporavane mjere bile ,,neophodne u demokratskom društvu”, odnosno da li za ovakvo ograničavanje postoji ,,prijeka društvena potreba”, da li su razlozi kojima se opravdavaju mjere relevantni i dovoljni, kao i da li su same mjere srazmjerne zakonitom cilju. Svakako, zadiranje države u pravo na imovinu ne može se smatrati opravdanim ako postoje druge, blaže mjere kojima se može postići ista svrha” objašnjava Radulović.

Ističe da je do sada od strane NKT-a već jednom dokazano udareno na ljudska prava građana kada su objavljivana imena ljudi u samoizolaciji, a vjeruje da će slične sudbine biti i odluke kojima su se stavljala lica u karantin po automatizmu čime je prekršen član 5 Evropske konvencije.

Procesuiranje na osnovu mjera pokazalo da sudstvo nije nezavisno

“Dostupan je podatak da je u Crnoj Goru u prvom talasu epidemije, kada je broj zaraženih bio 324, procesuirano oko 1.800 osoba zbog nepostupanja po zdravstvenim propisima. Nažalost, smatram da ovaj podatak ne govori o efikasnosti i nezavisnosti pravosudnog sistema, već upravo suprotno”, zaključuje Marija Radulović dodajući da je svima jasno da u protekla dva mjeseca uprkos kršenju mjera nije bilo brojnijih procesuiranja.

Rizik od prenošenja zaraze je 19 puta veći u zatvorenom prostoru

Epidemiološkinja, i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić postavlja pitanje da li je u redu da su nam škole i vrtići zatvoreni a kafane, kazina i teretane otvoreni?

,,Pri tome treba imati u vidu da djeca razvijaju vrlo blagu ili gotovo nikakvu kliničku sliku pri zaražavanju. Međutim ono što jeste zajedničko za oba sektora je da su to mjesta okupljanja većeg broja ljudi na malom zatvorenom prostoru”,kaže Popović Samardžić.

Ona smatra da je ,,ispuštena dragocjena prilika” da se ljetnji dani iskoriste za nesmetani rad na otvorenom.

,,Rad na otvorenom prostoru nosi drastično manji rizik od rada u zatvorenom prostoru. Rizik da se zarazite je 19 puta veći u zatvorenom prostoru. Kada bi ugostiteljski objekti radili na otvorenom, prilagodili svoje zahtjeve ka gradu za dobijanje olakšica za otvaranje ili proširivanje bašti to bi bio odgovoran put”, pojašnjava ona, i dodaje da ugostiteljski objekti u gradovima sa ovako visokom stopom zaražavanja, i tolikim brojem teških slučajeva ne bi smjeli organizovati svoj rad u zatvorenom prostoru.

,,Svako drugačije postupanje ne samo da je ugrožavanje javnog zdravlja već je i ugrožavanje ekonomije i dovodi u pitanje opstanak tih istih ugostiteljskih objekata”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je uvjerena da će se ,,sami građani kad se uvjere u težinu kliničke slike, u nedostatak posteljnih kapaciteta, kada se suoče sa zdravstvenim sistemom koji više ne može da podrži toliko opterećenje, povući u svoje domove i da će izbjegavati da se okupljaju na takvim mjestima kako se ne bi izlagali riziku.”

Kaže i da je jedini način da svi opstanemo ,,da doprinesemo smirivanju epidemije a to možemo uraditi upotrebom maske, boravkom na otvorenom prostoru i fizičkom distancom”, i da je ostalo nejasno zašto ugostiteljski objekti tokom ljetnjih mjeseci i u vrijeme epidemije organizuju svoj rad u zatvorenom prostoru.

Reformisati NKT

,,NKT se najprije mora reformisati. Dvostruke poruke, dvostruki aršini, nedosljednost, nelogične mjere koje smo imali na početku da članovi istog domaćinstva ne mogu izaći zajedno, te da ne mogu istovremeno prošetati oba djeteta ili boraviti u istom automobilu a mogu u istom stanu i krevetu, stvarale su nepovjerenje i potrebu za stalnim preispitivanjem čak i mjera koje su bile ispravne i trebale biti sprovedene. Time je propuštena prilika da se sa građanima uspostavi veza povjerenja što je osnovni preduslov za borbu protiv epidemije“, kaže Popović Samardžić i citira Alberta Kamija da je „prvi korak u borbi protiv epidemije istina“.

Nema oporavka ekonomije bez zdravog stanovništva

,,Mora se sprovoditi stalna edukacija građana praćena stalnim prisustvom na terenu i komunikacijom sa građanima. Moramo djelovati na lokalnom niou udruženo sa brojnim službama koje mogu pomoći. Okupljanja u zatvorenom prostoru moraju biti zabranjena. Svi koji mogu raditi od kuće trebaju tu prednost iskoristiti. Rad na otvorenom uz poštovanje distance je odgovoran pristup koji doprinosi kontroli epidemije i ujedno smanjuje negativne ekonomske efekte epidemije. Ekonomski oporavak zemlje moguć je samo uz zdravo stanovništvo. Da bismo razmišljali o spašavanju ekonomije i turizma, nesmetanom radu prosvjetne zajednice moramo imati mnogo bolju kontrolu epidemije. Jedina prednost koju možemo steći iz ovako velikog broja zaraženih će biti visok broj imunizovanih, ali takvu taktiku prati i veliki broj umrlih”, rekla je Popović Samardžić za PCNEN.

Vuk VUJISIĆ

Preuzeto sa PCNEN

Diskriminatorske mjere NKT-a ugrožavaju ugostitelje