Tržište rada u zdravstvu
Dugo radno vrijeme, stres, niske zarade, nedostatak kvalitetne infrastrukture, loši međuljudski odnosi, poteškoće u uspostavljanju ravnoteže između posla i života i nedostatak društvene podrške, najčešći su uzroci koji utiču na odlazak ljekara iz države. Tržište rada za zdravstvenu djelatnost u EU je dinamično i u konstantnom porastu.
Tako, šef Savezne ljekarske komore Njemačke Frank Ulrih Montgomeri najavljuje da će Njemačkoj u narednih 10 godina biti potrebno novih 75 000 ljekara.
Studija Britanske nacionalne zdravstvene službe (NHS) pokazala je da će Velikoj Britaniji do 2027. godine biti potrebno novih 190 000 ljekara.
Francuska bilježi pad od 9,1% ljekara opšte prakse u odnosu na 2007.
Italiju očekuje penzionisanje 34 000 ljekara do 2028. godine.
Prema najoptimističnoj prognozi Evropske komisije članice EU će se već 2020. godine suočiti sa deficitom od čak 230 000 ljekara.
Časopis „Politico“ je analizirajući podatke Evropske komisije zaključio da egzodus zdravstvenih radnika posebno izražen u zemljama članicama istočne i južne Evrope. Ovo istraživanje pokazalo je da je Rumunija izgubila gotovo polovinu ljekara između 2009. i 2015. godine. Predsjednik rumunskog udruženja ljekara Gheorghe Borcean izjavio je da između 13 000 i 14.000 rumunskih ljekara trenutno radi u zemljama poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Rumunska ministarka obrazovanja Ecaterina Andronescu upozorila je da je u 2017. i 2018. godini Rumuniju napustilo 10 000 ljekara i uputila na zabrinjavajući podatak da 26% ukupnog broja školovanih ljekara napušta Rumuniju. „Velika većina koja je napustila zemlju učinila je to iz ekonomskih razloga“, rekla je Călin Popescu-Tăriceanu, govornica rumunskog Senata.
Istraživanje sprovedeno u Poljskoj pokazuje da mlađe generacije ljekara ne žele da rade u Poljskoj i da 60% studenata pete i šeste godine medicine planira rad u inostranstvu, dok slične zabrinjavajuće, prognoze imaju Bugarska, Mađarska, Bugarska, Grčka i Hrvatska.
Uzroci deficita
Populacija u zemljama članicama EU ubrzano stara što dovodi do potrebe za sve većim brojem zdravstvenih radnika. Trend staranja nije zaobišao ljekare. Analiza Eurostata pokazala je da je na nivou EU, u periodu između 2005. i 2016. godine udio ljekara, starosti iznad 55 godina, porastao sa 27% na 37%. Udio ljekara starijih od 55 godina najveći je u Italiji – čak 55%, Francuskoj – 47% i Estoniji – 48%. Neke članice EU nisu dobro planirale kadar, nisu uspjele obučiti dovoljan broj novih stručnjaka da popune prazninu, pa se suočavaju sa deficitom, dok u drugim, naročito novim članicama, koje su se posljednje pridružile EU, problem je u ekonomskim prilikama. Ove države, imaju poteškoću da zadrže svoje zdravstvene radnike usljed nedovoljnog finansiranja zdravstvenih sistema. Pored novih članica ovo karakteriše i zemlje koje je pogodila ekonomska kriza, poput Portugala i Grčke.
Preko Atlantika
Ono što je za mnoge iznenađenje, mijenja se situacija preko Atlantika u kolijevci kapitalizma. „NY Tajms“ je objavio procjenu Udruženja američkih medicinskih fakulteta kojim se predviđa da će do 2025. godine SAD-u nedostajati između 46.100 i 90.400 ljekara.
Međutim, američko tržište možda će zahtijevati znatno veći broj ljekara. Naime, situacija se može drastično promijeniti ukoliko na narednim izborima pobijedi neko od progresivnih kandidata Demokratske partije, Bernie Sanders ili Elizabeth Warren koji politički program baziraju na totalnoj reformi zdravstvene zaštite u SAD-u koja podrazumijeva potpunu pokrivenost svih građana zdravstvenom zaštitom, prelazak na poreski model finansiranja zdravstva, oduzimanje posredničke uloge u pružanju zdravstvenih usluga osiguravajućim kućama, ograničavanje cijena usluga u zdravstvenim ustanovama i ograničavanje marži na ljekove.
Prema istraživanju agencije Reuters ovakvu reformu zdravstva podržava 70% Amerikanaca. Ukoliko dođe do transformacije američkog zdravstva SAD bi već 2022. godine mogle postati najveća destinacija za migraciju stotina hiljada evropskih i svjetskih ljekara.
Sindikat doktora medicine CG
Milena Popović Samardžić