Platu od 550 eura primaju 404 ljekara
Čirgić je iznio podatke o 100 najvećih zarada. Šta je sa 500 ili 1.000 najnižih plata jer imamo ukupno 1.660 ljekara i treba podjednako brinuti o svim specijalistima i mladim doktorima, ističe Popović SamardžićPredsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za „Dan” da su u Crnoj Gori u 2017. godini 404 specijalizanta i jedan broj doktora medinice mjesečno zarađivali samo 550 eura. Ona je istakla da se ostalim ljekarima plate kreću u rasponu od 630 eura, koliko prima specijalista u Institutu za javno zdravlje, do 1.600 eura koje zarađuje specijalista sa 22 godine iskustva i 200 prekovremenih radnih sati. Predsjednica Sindikata doktora medicine rada pojasnila je da se suma od 880 eura netačno predstavlja kao zarada, jer je 550 eura plata, a 330 je naknada za odvojeni život.
Direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić uporno izbjegava da objasni šta sve ulazi u zaradu ljekara koji primi 1.300 ili 1.600 eura. Šta je sa ostalim zaradama. Ranije je Čirgić iznio podatke o 100 najvećih zarada, šta je sa 500 ili 1.000 najnižih? U 2017. imali smo ukupno 1.660 ljekara i podjednako treba brinuti o svim specijalistima i mladim doktorima. Zašto se javni funkcioneri i državni službenici angažuju dopunski kada pređu 40 časova prekovremenog rada, koji je zakonom ograničen, dok su ljekari prinuđeni da rade i po 200 časova prekovremeno po tarifama prekovremenog rada koje su niže od tarifa dopunskog rada. Zakon definiše maksimum 40 časova prekovremeno, a kolege rade po 200 časova, iako im se takav rad plaća potpuno isto. Činovnicima i službenicima se plaća po tarifama za dopunski rad i to je regulisano zasebnim ugovorom i te tarife su veće. Ovdje se radi o klasičnom robovlasništvu i zato smo od Ministarstva rada zahtijevali da ovu oblast reguliše novim zakonom o radu, ali su oni to odbili – ističe Popović Samardžić.
Direktor Fonda za zdravstvo Sead Čirgić kazao je za „Dan” da se prema Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost, koji se primjenjuje od maja 2016. godine, koeficijenti za ljekare kreću u rasponu od 8,25 do 10,50 i 11.
Najniži koeficijent – 8,25 odnosi se na doktore medicine i izabrane doktore medicine (bez specijalizacije), kojih je ukupno 541. Koeficijent od 10,50 odnosi se na najsloženije specijalističke poslove (poslovi u intenzivnoj, poluintenzivnoj njezi, operacionim salama, onkologiji, radiologiji, i dr.) Koeficijent – 11 odnosi se na ljekare subspecijaliste koji obavljaju uže specijalističke poslove (kardiohirurgija, nefrologija, genetika i dr). Koeficijent 10,50 ima 466 ljekara, a koeficijent 11 njih 125. U zarade zaposlenih u JZU, pored redovnog rada, ulaze i praznični rad, prekovremeni rad, dežurstva, pripravnost, stimulacija, mentorstvo, naučno i stručno zvanje, naknada za rad u konzilijumu, ugovori o dopunskom radu i ostale naknade za rad u različitim komisijama formiranim na osnovu propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja. Prosječna zarada ljekara u domovima zdravlja i ZHMP za novembar 2017. godine iznosila je 853,60 eura, dok je prosječna zarada ljekara u bolnicama i Zavodu za transfuziju 1.089,01, što čini prosjek od 987,72 eura na nivou zdravstvenog sistema. Najniža zarada ljekara u zdravstvu Crne Gore je 531 euro, a najveću zaradu od 2.320 ima ljekar iz KCCG. Platu od 550 eura ima 290 ljekara – ističe Čirgić.
D.B.
Čirgić: 134 specijalista zarađuju 1.500
Direktor Fonda zdravstva kazao je da je od 290 ljekara, njih oko 30 bilo odsutno sa posla usled privremene spriječenosti za rad (bolovanje).
U cjelokupnom zdravstvenom sistemu, za novembar 2017. godine, 134 zaposlena ostvarila su zaradu od preko 1.500 ura, dok je za 693 zaposlena isplaćena zarada preko 1.000 eura. Fond za zdravstveno osiguranje smatra da i dalje treba tražiti rješenja za povećanje zarada zdravstvenih radnika, posebno ako navedene koeficijente uporedimo sa koeficijentima datim kroz Zakon o zaradama u javnom sektoru za razna savjetnička mjesta jer se radi o sistemu na kojem je veliko opterećenje i velika odgovornost za obavljeni posao. Pritom se posebna pažnja treba obratiti na ljekare koji obavljaju najsloženije poslove kao i na srednji medicinski kadar – poručuje Čirgić.
Nikad preko 750 eura
Specijalista nikšićkog Doma zdravlja Jovan Utješinović kazao je za „Dan” da javnost treba da zna da su osnovna plata i zarada dva različita pojma i njima se lako može manipulisati. On navodi da većina ljekara prima najviše 750 eura, a ne između 1.500 i 3.000 eura, kako navode iz Fonda zdravstva.
Nije normalno da koeficijent specijaliste (šest godina najtežeg fakulteta, četiri-pet godina specijalizacije bude – 10, a sudije opštinskog suda ili poslanika bude 24). Da li iko sumnja da je odgovornost bilo koje profesije veća od ljekarske. Zašto se ministarstvo i Fond ne osvrnu na porazan podatak mladih kolega koji su umrli tokom rada, ne dočekavši penziju. Znate li koliko je ljekara na kojima počiva zdravstveni sistem oboljelo od akutnih i hroničnih bolesti. Kao specijalista plućnih bolesti (20 godina) nikada nijesam dobio platu veću od 750 eura – poručuje Utješinović.
Leave a reply